Poruke i crteži na glasačkom listiću mogu, „beli listići“ idu najjačima

Dok uveliko traju kampanje za predstojeće izbore ne treba zaboraviti na neka pravila glasanja. Ukoliko ste na glasačkom listiću napisali komentar ili pak precrtali ostale ponudjene opcije , a jasno zaokružili onu za koju glasate , glasački listić je važeći. „Beli listići“ idu najjačima.

U Valjevu će za razliku od brojnih drugih gradova i opština u Srbiji 17. decembra biti održani samo parlamentarni izbori. Pravila glasanja ista su za sve oblike glasanja , bilo da se radi o lokalnim ili parlamentarnim izborima.

Prema Zakonu nije važeći listić samo onaj na kom ili ništa nije zaokruženo ili je zaokruženo više rednih brojeva. Listić je nevažeći i ako je popunjen na način da se ne može pouzdano utvrditi kome je birač dao glas. Na primer, ako je ispred jedne liste zaokružen redni broj, a druga lista podvučena.

Čak i da je glasač na listiću dopisao komentar ili parolu, nacrtao nešto ili precrtao imena drugih kandidata, ako se jasno može zaključiti opcija za koju je glasao, listić je važeći, navodi se u  Pravilniku o radu biračkih odbora Republičke izborne komisije.

Ovakvo pravilo praktično znači i da ukoliko je glasač pogrešio i pogrešno zaokružio redni broj ispred liste , može precrtati takvo zaokruživanje pa čak i ostale liste , ali mora jasno zaokružiti željenog kandidata na izborima tako da birački odbor može nedvosmisleno da utvrdi za koga je glasač glasao.

Ukoliko je glasač na listiću nešto nacrtao ili pak dopisao komentar listić će biti važeći  ako se jasno vidi koja lista je zaokružena .

Praksa dosadašnjih izbora je pokazala da se na listićima nalaze često najrazličitije poruke počev od bodrenja do psovki i kletvi. Nisu retki ni najrazličitiji crteži (od srca do polnog organa).

Glasački listić biće nevažeći ako su zaokruženi svi kandidati ili pak nije nijedan . Tzv „beli glasački listići“, odnosno nevažeći,  ipak se važe.

Glasovi koje su osvojile stranke koje nisu prešle cenzus, kao i nevažeći “beli listići” se sabiraju i dobija se ukupan zbir svih glasova koji se posle raspoređuju političkim partijama koje će ući u Skupštinu shodno njihovom procentu osvojenih glasova. To praktično znači da „beli listići“ odlaze onima koji su inače osvojili najviše mandata .

Mandati se raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika (tzv. D`Ontov sistem), i to tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojevima od jedan do 250. Dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini, a u obzir se uzima 250 najvećih količnika.Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko se najvećih količnika koji joj pripadaju nalazi među 250 najvećih. Poslanički mandati se dodeljuju kandidatima sa izborne liste prema njihovom redosledu, počev od prvog kandidata sa liste.