Zanimljiva istorija Valjeva 3: Kad su ovde većinom hodali Turci

Od prvog pominjanja do danas, istoričari se slažu da postoji 6 vekova kontinuiranog razvoja našeg grada. Valjevo je isprva bila turska kasaba sa većinskim turskim stanovništvom. U zavisnosti na čije izvore se pozivate u Valjevu je bilo najmanje 7 džamija, a najviše deset.

Priča o tome da su na levoj obali Kolubare prilikom različitih radova pronalaženi muslimanski spomenici jasno potvrdjuju činjenicu da je većinsko tursko stanovništvo imalo svoja groblja, ali i religijske objekte džamije. Jedna od takvih priča jeste da su u skorije vreme prilikom kopanja temelja za jednu od zgrada na potezu iza sadašnje zgrade Radio Valjeva pronadjeni manji spomenici, ključna pretpostavka bila je da se radi o spomenicima koji su se nekada mogli nalaziti uz samu džamiju ili pak groblju (mezarju).

Istoričar  dr Vladimir Krivošejev za Vamediu pojašnjava: „Spomenici su mogli da budu i na groblju van džamije. Ali to je verovatno uz džamiju tačnije od one što je bila niže Granda. Druga je okvirno u Dušanovoj, izmedju Pantićeve i Karađorđeve, ispod Brđana, znači. Najveća, šarena, sa musalom, na mestu hale. To su one za koje se po planovima znaju precizne lokacije. Bilo ih je još. Najmanje jedna u Tešnjaru. Neki pominju i nešto višu lokaciju. Kosančića venac, iznad Tešnjara“.

Ponajviše objašnjenja o tom periodu istoričari uglavnom uzimaju iz opisa Ivana Peretića, austrijskog oficira, obaveštajca koji je 1784. godine preobučen u manastriskog slugu krstario Srbijom pa i Valjevom. Peretić je naveo da u Valjevu ima sedam džamija.

U katalogu „Valjevo perom kartografa i pisaca“ istoričar dr Vladimir Krivošejev interpetira Peretićeve opise, sledečim rečima: U Valjevu živi oko 2000 Turaka koji su prilično razuzdani i ugledni.

U istom katalogu nalazimo podatke tačnije retuširani detalj sa planom Valjeva iz 1789. godine, a upitanju je austrijski rukopisni plan na kome su ucrtani položaji tri džamije, a Peretić ih je zabeležio najmanje sedam.

Iako karta ne prikazuje desnu obalu i naselje Tešnjar za koje drugi pisani izvori dokazuju da je u to vreme postojalo, karta pokazuje puteve i ulice na levoj strani. Tumačeći ovu kartu Krivošejev navodi: Jedna džamija se nalazila istočno od mosta na Kolubari, orijentaciono na potezu današnje Knez Miloševe ulice, nešto zapadnije od hotela Grand i njeno dvorište je izlazilo na pomenutu ulicu, raskrsnicu i u to vreme mogući trg.

Druga je kako kaže, ispod Brdjana, a treća džamija koja se u mnogim zapisima pominje kao šarena na položaju današnje Hale sportova. U brojnim zapisima pronalazimo podatke da je najpoznatija džamija u Valjevu bila Aladža ili Šarena džamija.  Pretpostavka je da se u blizini nalazilo i groblje (mezarje) jer je opšte poznata i činjenica da su prilikom radova na na objektu nekadašnje knjižare ”Janko Veselinović” u Knez Miloševoj, a koji se sada nalaze u Narodnom muzeju Valјevo pronadjeni delovi spomenika, kostiju i keramike.

„Za gradsko jezgro bila su vezana i tri velika muslimanska mezarja, a i oko svake džamije imalo je muslimansko mezarje. Sve muslimanske džamije, musala i mezarja bit će uništeni nakon stvaranja poluautonomne, a od 1830. godine autonomne Kneževine Srbije“, nalazimo podatak u sandžačkim medijima.

Nastaviće se …

Projekat „Zanimljiva istorija“ Vamedia Nova realizuje u saradnji sa Gradom Valjevom*

11 comments on “Zanimljiva istorija Valjeva 3: Kad su ovde većinom hodali Turci

      1. Dragan

        nije lepo da vredjas. neznas ni ko sam jer ni ja neznam ko sve pise pod mojim imenom

        Reply
  1. Istina

    Како ствари стоје последњих деценија, изгледа да је било најбоље да се Срби кроз историју нису бранили и гинули джабе…?
    Можда би данас на овим просторима био један диван, дисциплинован, чист и задовољан народ…?

    Reply
  2. Miloš Marjanović

    navod „Име Ваљево се по први пут среће у једном документу сачуваном у Хисторијском архиву у Дубровнику, а датираном на 1393. годину. “ znači isprva nema šanse da je bila turska kasaba… proteklo je dosta vode Kolubarom do okupacije Osmanlija

    Reply
  3. Djordje

    Sedam dzamija na 2000 stanovnika…pametnom dosta…komunjare i dalje rade ono sto najbolje znaju, a to je da kradu i lazu…svaka cast

    Reply
  4. Анонимни

    Baš kad se pobunise protiv Rio Tinto-a postadośe Turci..ma ajde bagro komunjarska. 7 dzamija na 2000 stanovnika..ma važi..ovi moderni istoričari uče istoriju iz turskih serija pa im svi liče na Turke..stoka bezrepa

    Reply
  5. Brdjanin

    Zanimljiva su ta preterivanja sa dzamijama i brojem stanovnika. 7 dzamija za muslimansko stanovnistvo (bez zena i dece, jer oni se mole kuci)…. deluje neozbiljno, i zahteva komentar pravog istoricara.

    Reply

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.