O mentalnom zdravlju u „apoteci za dušu“

Tribinom u Muzeju zavičajnih pisaca Patronažna služba Doma zdravlja, Zavod za javno zdravlje, Medicinska škola i Crveni krst, u saradnji sa Matičnom bibliotekom „Ljubomir Nenadović“, obeležili su Svetski dan mentalnog zdravlja. Tribinu su pratili učenici Valjevske gimnazije i Medicinske škole i članovi Kluba čitalaca.

Prezentaciju na temu mentalnog zdravlja mladih održala je Ivana Ilić iz Službe polivalentne patronaže Doma zdravlja:

– Želim da pošaljem jasnu poruku mladima da nisu sami, da su njihova osećanja validna, da se sa svojim problemima slobodno obrate institucijama, a najpre svojim porodicama, drugarima, profesorima. Tu smo kao članovi tima koji čine Polivalentna patronažna služba, terapeuti, psiholozi iz škole, da ih zajednički podstaknemo i ohrabrimo da podele sa nama svoje probleme, da im pružimo informacije, organizujemo radionice, sve što im je potrebno da se suoče sa periodom koji je pred njima.

Irena Karadarević iz Matične biblioteke „Ljubomir Nenadović“ na tribini je imala zanimljivu temu, o kojoj se nedovoljno govori, a to je uloga čitanja u mentalnom zdravlju:

– Nije slučajno da je čak na natpisima prvih biblioteka stajalo da su to „apoteke za dušu“ ili „lečilišta za dušu“. Čitanje ima lekovito dejstvo na mentalno zdravlje u različitim aspektima, pre svega u kontroli stresa. U momentima kada čitamo uspevamo da zaustavimo mentalni proces koji je fokusiran na problem koji nam izaziva stres. Čitanje blagotvorno deluje i na naš kognitivni razvoj i emocionalno zdravlje, jer trenira naše verbalne veštine, pamćenje, razvoj mašte, pred nas postavlja i izvesne zadatke, nije nam sve dato. Identifikujemo se sa likovima i pričom, proživljavamo različite osećaje, čime sebe pripremamo i za lične emotivne izazove, a čitajući o različitim iskustvima ljudi razvijamo empatiju.

Slavica Filipović, vms-specijalista javnog zdravlja iz Patronažne službe, govorila je o mentalnoj higijeni odraslih:

– Ovo je 21. vek koji diktira ubrzani tempo života, pred nas se postavlja puno zahteva, stalna je borba za sticanje ekonomskih sredstava itd. Život nam nameće i neplanirane stvari, kao što je bila pandemija kroz koju smo nadam se prošli, a sigurno da je to ostavilo traga na polju mentalnog zdravlja. Kod odrasle populacije imamo porast mentalnih problema, poput depresivnih stanja, sve ih treba shvatiti ozbiljno, postoje mnoga duševna oboljenja. Decenijama unazad govorimo da treba da se posvetimo destigmatizaciji pacijenata sa mentalnim poremećajima i oboljenjima. Ne mogu sami lekar i pacijent da se izbore, potrebna je sveukupna podrška, pre svega porodice, radne okoline i društva. Ne smeju biti marginalizovani zato što ne mogu da zadovolje svoje bazične potrebe, da samostalno funkcionišu i vode normalni, uobičajeni život. Treba da pokažemo razumevanje i ispoljimo toleranciju, što je i slogan za Dečju nedelju – da se od najmanjeg uzrasta učimo toleranciji, širenju ljubavi, poštovanja, razumevanju uzajamnih potreba i da jedni drugima budemo podrška i oslonac. Naša uloga je da kroz patronažne posete pratimo porodicu koja ima člana sa mentalnim poteškoćama: kako se oporavlja, da li pije redovno terapiju, ide li na kontrole, koliko se uključuje u društvenu zajednicu itd. I neophodan nam je multidisciplinarni pristup kroz učešće više ustanova i službi i specijalista. Kao preventivu za mentalne bolesti takođe možemo preporučiti zdrave stilove života, zatim redovne kontrole, uključenje u društvene aktivnosti, kreativne radionice, upražnjavanje hobija, radne terapije u udruženjima pacijenata i slično.

Moderator tribine bila je glavna sestra Službe polivalentne patronaže Vesna Pavlović, koja je ujedno izvela pokaznu radionicu patronažne posete osobi sa mentalnim teškoćama. Medicinska škola je pripremila izložbu plakata na temu mentalnog zdravlja, a učesnicima su podeljene odgovarajuće zdravstveno-vaspitne brošure Instituta za javno zdravlje Srbije „Batut“.

 

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.