U svetlu političkih dešavanja i društvenih previranja u Srbiji, pojam „plenum“ sve češće dolazi u fokus. Ali šta zapravo znači „plenum“ i kako ga prepoznati kao instrument građanske participacije, a ne političke manipulacije?
Izvorno gledano -Plenum (lat. plenum – puno, celokupno) označava sastanak ili sednicu na kojoj učestvuju svi članovi određenog tela, organizacije ili institucije. Sama reč nije nepoznata gradjanima Srbije, naročito onima nešto starijima jer je plenum bio opšte poznat u komunističkoj eri .
Najpoznatiji svakako, odigrao se 1966. godine na Brionima kada je smenjen Aleksandar Ranković, jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita, zbog navodne zloupotrebe službi bezbednosti. „Plenum“ se potom još jedno vreme pominjao u socijalističkom uredjenju , ali je potom polako nestao.
Studenti su „plenum“ vratili na velika vrata. Osnovne karakteristike plenuma jesu transparentnost jer se odluke donose javno, demokratičnost jer je data mogućnost svima da govore, iznesu mišljenje i glasaju, a same odluke imaju značajniju težinu s obzirom da je u njihovom donošenju učestvovao veliki broj ljudi.
Neke od manjkavosti plenuma , tvrde teoretičari jesu sporost u donošenu odluka, odnosno za ozbiljnu diskusiju potrebno je vreme, ali podjednako i opasnost da najuticajniji govornici oblikuju ishod rasprave. Neki pak tvrde da je manjkavost plenuma što u isti položaj stavlja stručne i laike.
Plenum je sastavni deo deliberativne demokratije jer je rasprava i argumentovan dijalog ključan za donošenje odluka. Jirgen Habermas, jedan od najuticajnijih teoretičara deliberativne demokratije, smatra da legitimnost političkih odluka zavisi od kvaliteta javne rasprave.
U fokusu javnosti sada su studentski plenumi, a pored velikog stepena poverenja koje ukazuju gradjani, pojedini su i skeptični. Taj skepticizam uglavnom dolazi od činjenice da plenumi iako po formi treba da budu javni , nisu dostupni javnosti u smislu njihovog direktnog prenosa. Izostanak ovog oblika transparentnosti je i razumljiv s obzirom da su studenti u više navrata govorili o ugrožavanju njihove bezbednosti. Ipak, podjednako važan razlog zašto studentski plenumi nisu dostupni široj javnosti je i u tome što bi javnost mogla legitimisati govornike kao predvodnike. To je izmedju ostalog vidljivo i kroz težnju studenata da nijedan pojedinac medju njima ne bude vidjen kao predstavnik.
Legitimisanje predstavnika moglo bi dovesti pritisaka na istog. Na ovaj način izbegnuta je mogućnost manipulacije. Medjutim, kada su plenumi „tajni“, pitanje njihove legitimnosti postaje složenije.
U Valjevu smo imali priliku da vidimo da je formiran Plenum prosvetnih radnika. Suštinski, koncipiran je na studentskom modelu.
Plenumi ipak nisu zakonski prepoznati organi na fakultetima ili drugim obrazovnim ustanovama u Srbiji. Ministarstvo prosvete je u januaru 2025. godine saopštilo da plenumi u osnovnim i srednjim školama nisu zvanična organizaciona tela škole, niti su predviđeni zakonskim propisima iz oblasti obrazovanja. Odluke koje donose plenumi stoga ne mogu biti obavezujuće za učenike i zaposlene u školama.
Plenum ne samo da je ponovo poznat način odlučivanja već u javnosti baš zbog studentskih plenuma ima prilično veliku težinu. Na društvenim mrežama i medijima često se poslednjih dana pojavljuju različite inicijative koje koriste ime plenuma, a iza kojih stoje političke organizacije ili interesne grupe. To dodatno komplikuje prepoznavanje autentičnih građanskih inicijativa od onih koje imaju skriveni politički cilj. Zbog toga je važno da građani budu pažljivi, proveravaju informacije iz više izvora i traže jasne tragove o transparentnosti i demokratičnosti procesa.
Samo kroz takav kritički pristup može se osigurati da plenum ostane autentičan instrument participacije i društvenog dijaloga, koji neće biti zloupotrebljen u političkim igrama.
Plenum je glupost i nemoguc u praksi za bilo sta. Natocito imajuci u vidi da se politicka scena u Srbiji ozbiljno podelila na one koji su za vlast i na one koji su protiv vlasti. Oni koji su za vlast, njima su dovoljni izbori kao oblik donosenja odluke o tome ko ce da vlada, a oni koji su protiv vlasti, zamisljaju plenum kao neko mesto gde bi se okupljali samo oni koji upravo razmisljaju kao oni, sto je nemoguce, ako se odluke donose za ceo narod. Kada na plenumu opozicije kazu da je vecina tu donela odluku i da je bilo drugacijih misljenja, culo se drugacije, kao da je to demokratija, to je takva sprdnja sa zdravim razumom da nema dalje. Kako zamisljaju da ce se odvijati plenum, ako na taj plenum dodju im i oni koji su za vlast? Tu nemaju sanse, takodje kao i na izborima, samo je to na izborima bezbednije i kulturnije, a na plenumu moze da dodje i do tuca ili cega vec. Sa tim u vezi, plenum je jedna velika sprdnja, narocito, akos te u demokratiji. Ako ste u tiraniji, onda plenum ima smisla, ne gubi se vreme na glasanje i donese manjina odluku, onda ok, ali mi nismo niti cemo ziveti u tiraniji. Dakle, pored toga sto je plenum sprdnja, plenum je uvreda za mozak iole pismenog coveka, koji se od majmuna razlikuje taman toliko koliko da ne mokri u sudoperu. Plenum je fb grupa u kojoj se nalaze samo oni koji jednako misle. Nista drugo. Sprdnja.
Moguće je da su neki plenumi odista „sprdnja“. Na žalost, ovo poglavlje iz Statuta grada sasvim je sigurno sprdnja sa gradjanima Valjeva:
VI НЕПОСРЕДНО УЧЕШЋЕ ГРАЂАНА У ОСТВАРИВАЊУ ЛОКАЛНЕ САМОУПРАВЕ
Brionski plenum bio je unapred pripremljen za osudu A. Rankovića, zbog nikad dokazanog prisluškivanja Tita U pokušaju da se odbrani Ranković je doživeo infarkt za govornicom, valjda, shvativši da je reč o nameštaljci instruisanih plenumaša.
Đački plenum u Petoj beogradskoj gimnaziji je planiran da đaci, sa poremećajem u ponašanju, šikaniraju direktorku. Uz to, na vrata kancelarije joj je zalepljen sendvič, uz asistenciju jedne od prisutnih profesorki.
Presna je laž da plenumima na fakultetima mogu da prisustvuju svi studenti, jer su plenumi otvoreni isključivo za partijske aktiviste unutar tih manjinskih grupa za pritisak. Oni se međusobno znaju i u svoje društvo ne primaju „suspektne“, kako govore o drugim studentima.
Plenumi su, na kraju, i neke društvene mreže, na kojima su dozvoljeni samo komentari istomišljenika a najpoželnije su uvrede i psovke- botine, sendvičari, lopovi, kriminalci, go**a, kulovi. Slede razne pretnje, koje je neučtivo navoditi a predstavljaju varijacije na ubilačke teme Jove Bakića i Marka Vidojkovića. Na kraju, na tim plenumima na jednoj mreži svi plenumaši, njih 28, se složilo da su Tramp i Ilon Mask ruski špijuni, koje bi trebalo likvidirati.
Studenti blokaderi, zaraženi anarhizmom i totalitarizmom, sada pozivaju na nekakve građanske plenume po gradovima i selima. Šta možemo da očekujemo? Okupljanje rulje, koja će da urla: Na smrt! Na smrt!
Koji je vodio Blažo Jovanović deda Miloša Jovanovića
„…učestvuju svi članovi određenog tela…“
Dakle, s obzirom da na sadašnjim plenumima učestvuje, po pravilu, znatno manje od 50% ciljane populacije, možemo reći da to uopšte i nisu plenumi, samo su prisvojili termin. Adekvatniji termini bi bili „masa“, „gomila“, da ne kažem „rulja“.
kakav plenum.To nepostoji.NERADNICI IZMISLILI DA BI MOGLI DA MANIPULIŠU SA DECOM.DA U OVOJ ZEMLJI IMA ZAK9NA RADILI BI I TE KAKO.SRAM DA IH BUDE.NEKA SE STIDE CELOGA ŽIVOTA.
Zakona ima ali se ne poštuje i ne primenjuje. Prvo vlast krši zakon a onda i deca misle da se to tako radi. Ovo su samo posledice ćutanja na sve to.
Cela ova igranka ilinti namestaljka završiće se tako što će kompletno školstvo završiti u privatnoj režiji kao nekada davno,samo četiri osnovne će biti obavezno a ko hoće dalje moraće da plati,tako će biti i sa kulturom,cela ova igranka vrti se oko ovoga, sve je namešteno i dogovoreno ,kakvi plenumu to je samo način da svi budu uvučeni u ovu namestaljku ,Amin
Начело о народном суверенитету као темељно начело демократије ,подразумева да сва власт извире из народа и да сњу изабрани оредставници само њему одговорни. А изабрани представници се не бирају на пленумима , већ на слободним и демократским изборима где су чланови изборних комисија изабрани од учесника на изборима који су се квалификовали испуњавањем услова који подразумевају прикупљене и верификоване потписе и осталу потребну документацију од стране овлашћених лица.Шта је слобода? Ја сам један од оснивача прве политичке странке у Србији после Другог светског рата,која у имену садржи реч Слобода -Либералне стрнке ,а слобода је чинити добро,из страха од последица.Ако блокираш пут, улицу… то је ограничавање слободе другога,А Правда? Академик -др Коста Чавошки редовни професор каже да је правда шта се тројица од пет судија договоре да је правда,кад сам га питао где је ту правда када грађанин који нема телевизор,плаћа ТВ таксу а највиши суд одбио мој предлог да се укине такав закон .Зар је слобода да основци не иду у школу а да их у томе подржавају наставници или учитељи? Не сумњам у добре намере студената и шака , али и пут у пакао је поплочан добрим намерама.А револуција увек једе своју децу.Уверићете се и сами.али вам накнадна памет неће помоћи.А власт? Грешака колико хоћете.Ниједна до данас није процесуирала виновнике пљачкашких приватизација које су хиљаде породица оставиле без егзистенције
А Пленум (ПЛЕН-УМ) ? Ако плен значи отимање или ловину а ум -памет може се тумачити .као отета памет