Meteorolozi za naredne dane predviđaju jutarnje mrazeve. Niske temperature poslednjih dana ne pogoduju voćarstvu.
Sve su prilike da bi ove godine cena voća mogla biti još viša, s obzirom na to da, iako se još uvek ne zna precizno koliku štetu je pričinilo hladno vreme poslednjih dana, prve procene agronoma ukazuju na smanjenje roda.
Na udaru prolećnog mraza uobičajeno su kajsija, koja je posebno osetljiva na prolećne mrazeve. Ako mraz pogodi cvetove ili mlade plodove, može doći do gubitka roda, a štete mogu biti i do 80%. Potom slede breskva i nektarina, višnja i trešnja, šljiva, dunja, jabuka i kruška.
Nama posebno interesantna malina mogla bi biti još uvek donekle zaštićena, ako nije u fazi cvetanja, ali mrazevi mogu oštetiti nove lastare, što može uticati na kasniji rast.
Stručnjaci upozoravaju da pored opadanja cvetova, posledica mraza u aprilu može biti i izmrzavanje plodova i deformacije, što sve dovodi do smanjenja kvaliteta i kvantiteta roda.
Smanjenje prinosa uticaće i na krajnje cene prema potrošačima. U 2024. godini cene voća u Srbiji su beležile značajan rast u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u junu 2024. godine cene voća porasle su za 20,2% u odnosu na isti mesec 2023. Sličan trend zabeležen je i u julu, sa povećanjem od 24,4% u poređenju sa julom 2023. godine.
Zbog čestih kasnih prolećnih mrazeva, Srbija godišnje beleži gubitke u voćarskoj proizvodnji u iznosu od 60 do 150 miliona evra. Stoga je preporučljivo da voćari preduzmu preventivne mere zaštite, kao što su izbor otpornijih sorti, pravilan položaj zasada i primena agrotehničkih mera koje povećavaju otpornost biljaka na mraz.
Manja je šteta kad obere mraz,nisam se mučio da berem po vrućini.Gore je kad uzme država i tajkuni za malu cenu.