Rezultati projekta „(Sa)čuvajmo Gradac“

Na osnovu većine merenih parametara, prilikom dva uzorkovanja vode na četiri lokacije (izvor reke Gradac, Šareno platno, Ćelije i Degurić) kvalitet Gradca se može svrstati u I klasu, odnosno vodu odličnog ekološkog statusa! Ovo je jedan je od značajnijih podataka iznetih na završnoj konferenciji projekta „(Sa)čuvajmo Gradac“ koji je u periodu od 1. maja do kraja jula realizovala neformalna grupa „Savet za čist vazduh Valjevo“ kroz program „Heroji u zelenoj boji“ koji realizuju Mladi istraživači Srbije i Beogradska otvorena škola u okviru projekta „Zajedno za životnu sredinu“ uz finansijsku podršku USAID.

Jedan od zaključaka aktivnosti koja se odnosi na kvalitet vode u u zaštićenom predelu reke Gradac, koja je uzorkovana u maju i julu na četiri lokacije od strane akreditovane ustanove, Zavoda za javno zdravlje Valjevo, je da je uočen porast koliformnih bakterija samo na lokaciji Ćelije, te je u tom delu Gradac II klasa vodotoka po mikro-biološkim parametrima.

„Naša ideja sa ovim projektom bila je da mapiramo postojeće stanje i vidimo kakvog je kvaliteta voda u Gradcu. To svakako nije najkvalitetniji monitoring, ali će predstavljati neku inicijalnu kapislu da uopšte vidimo sa čime se susrećemo. Želeli smo da proširimo misiju koju je pokrenuo EKOD Gradac, a koja se tiče zaštite reke Gradac i kamp mesta, da ljubiteljima i konzumentima Gradca ukažemo na koje sve načine mogu da sačuvaju reku“, ukazao je Vladimir Radosavljević uz napomenu da bi pravi monitoring trebalo da se odvija makar kvartalno odnosno 4 puta godišnje, i to u dužem vremenskom periodu, najmanje od tri do pet godina, kako bi imali realne parametre koji govore kakav je kvalitet vode u Gradcu.

Koordinator projekta „(Sa)čuvajmo Gradac“ Zorica Vuković ističe da su se od samog početka konsultovali sa EKOD Gradac, od kojih su dobili saglasnost za realizaciju projekta u zaštićenom dobru – Predelu izuzetnih odluka klisure reke Gradac, površine 1.268 hektara, koje počinje na ušću Bukovske reke u Zabavu (sa leve strane je selo Leskovice, a sa desne selo Bačevci) i završava se na Pločama kod fabrike vode (vodozahvata).

Ona je predstavila ciljeve projekta, kao i rezultate koji su ostvareni realizacijom ovog projekta – Savet za čist vazduh je postao neformalna grupa koja se bavi i drugim aspektima, ne samo vazduhom, već i vodom, zemljom ; meren je kvalitet vode u reci Gradac u dva navrata; postavljene su dve informativne table, prve table koje označavaju mesto za kampovanje; hiljadu građana je informisano o ponašanju u zaštićenom dobru, dok je mnogo šira populacija informisana putem društvenih mreža; urađen je video klip sa posebnim osvrtom na rezultate analiza voda, po prvi put iznete u javnosti; postignuto je i umrežavanje grupa, pojedinaca, organizacija i ustanova koje se bave zaštitom prirode.

Dobra vest, po rečima master analitičara životne sredine Ane Đurđević je da je na sva 4 lokaliteta, za oba perioda uzorkovanja, voda klasifikovana kao voda I klase, voda odličnog ekološkog statusa, što znači da je u njoj omogućen normalan život biljnog i životinjskog fonda, da se voda može koristiti za navodnjavanje, kao voda za piće uz minimalan tretman, što je u svetu i kod nas sve ređi slučaj! Po njenim rečima, pomalo zabrinjava količina fekalnih koliformnih bakterija, ešerihije koli koja je indikator fekalnog zagađenja životinjskog ili ljudskog porekla, na osnovu čega je prilikom jednog uzorkovanja Gradac svrstan u II klasu kvaliteta voda.

Fizikohemičar Zavoda za javno zdravlje Biljana Mladenović kaže da je odlična vest da su vrednosti koncentracije kiseonika u svim uzorcima bile jako visoke.

„U prvom periodu, u maju kada je bio malo viši vodostaj bile su 12, 12,5 mg po litru, a sad u julu kada je nešto niži, vrednosti su bile nešto niže, oko 10, ali to su dobre vrednosti kiseonika samim tim i procenat saturacije kiseonikom je prilično dobar, što je dobro za živi svet u reci, od 100 do 110%. U svim uzorcima koji su analizirani voda je bila sa zadovoljavajućim stepenom samoprečišćenja, što je takođe dobra vest“, navela je Biljana Mladenović.

U ime upravljača EKOD Gradac Ognjen Krnetić kaže da je očekivao da ubrzana gradnja na Divčibarama pokaže svoje rezultate na Gradcu.

„Sa Divčibara ulazi Crna reka, koja se preko Bukovske uliva u Zabavu i dolazi direktno do Gradca. Na Divčibarama kanalizacija nije rešena kao što znamo, te je za očekivati da to da svoj rezultat. Zadnjih par godina, od 2020. na ovamo, je velik i pritisak na Gradac od strane turista iz cele zemlje, u vreme korone Gradac su otkrili prvo Beograđani, pa Vojvođani, zatim postoji farma krava u Kovačicama, iznad izvora Gradca su sela Bogatić i Lelić koja imaju septičke jame, štale, vodostaj je na biološkom minimumu ove godine, sve to zabrinjava. Međutim, u julu su rađena istraživanja koja su pokazala da su uz potočnu pastrmku i lipljana, prisutni i potočni rak i peš koji su indikatori jako čistih voda“, ukazao je Krnetić i dodao da su aktivnosti realizovane u ovom projektu doprinele rešavanju nekih problema, u prvom redu postavljanjem info tabli kod kamp mesta i uputstvima za ponašanje u zaštićenom području.

7 comments on “Rezultati projekta „(Sa)čuvajmo Gradac“

  1. Istina

    Šta je sa bogutanskim naseljem kod River bara???
    Na Divčibarama smrdi svaka livada od kanalizacije…Tuga.
    Da li ćemo uspeti da sve upropastimo i ako nas je iz godine u godinu sve manje? Mislim da hoćemo jer ovi polupismeni i nepismeni što imaju pare ne znau šta je priroda, šta je životna sredina i gde ne treba graditi…

    Reply
    1. radnik

      Vec smo uspeli. Samo je pitanje kako ovo sve popraviti. Majka priroda vraca sa kamatom?

      Reply
  2. Stankovic

    Kada krenete od usca ka izvoru reke,
    desna obala je uzurpirana ,kuce,ograde da se vodi ne moze prici

    cija je reka,od kud te kuce i ograde kojih pre korone nije bilo

    Zasto se o tome ne prica.Neke ograde su do puta,zauzetost desne obale velika.

    REKA Gradac mora biti dostupna svima,nije ona TVOJA i ne mooze biti ogradjena

    ZASTITIMO GRADAC OD VAS I NAS.

    Reply
  3. Zivorad Delic

    Deco, moja.Sve, moze kad se hoce.Dugo, godina a i danas radim takve poslove.Moja, iskustva su jako negativna.Sve,od tehnicke dokumentacije uradite kako bi se zastitila voda ali u praksi to nikad nije sazivela.Mocnici to ne razumeju jer su to sto su.Divlju ,gradnju niko ne zeli da spreci.

    Reply
  4. Gračanka

    Koliko novca su dobili za projekat,!?!Svi se „brinu “ a u stvari nikog ne boli briga u ovom propalom gradu ,koji “ tavori “ već godinama unazad .Kakvi smo valjda bolje i ne zaslužujemo .

    Reply

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.